Back Monokotyledonen ALS أحاديات الفلقة Arabic Birləpəlilər Azerbaijani Бер өлөшлөләр Bashkir Vėinskiltē augalā BAT-SMG Аднадольныя Byelorussian Аднадольныя BE-X-OLD Едносемеделни Bulgarian একবীজপত্রী উদ্ভিদ Bengali/Bangla Monocotiledònies Catalan
| Monokotiledone | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Magnoliophyta |
| Razred | Liliopsida |
| |
Klasifikacija APG III (2009) ili filogenetske klasifikacije je treća verzija botaničke klasifikacije cvjetnica koju utvrđuje međunarodna Angiosperm Phyilogeny Group. To je najvažnija botanička klasifikacija danas, koja počiva na promjenjenom APG II sistemu klasifikacije (2003.) i dopunama filogenetske klasifikacije APG IV (2016.).
Monokotiledone biljke ili kratko monokotiledone su grupa biljaka cvjetnica koje dominiraju velikim dijelovima Zemlje i koje su ekonomski vrlo važne. Imaju taksonomski rang razreda u diviziji Magnoliophyta.[1]
Najveća porodica monokotiledonih biljaka je Orchidaceae (orhideje), kojoj su svojstveni vrlo kompleksni cvjetovi, koje insekti oprašuju na osoben način. Druga po veličini je porodica Poaceae ili Gramineae (prave trave), koja je evoluirala u drugom pravcu i postala specijalizirana za oprašivanje vjetrom anamofilnost). Trave proizvode male cvjetove koji se mogu skupiti u vrlo uočljivim grupama (klasovima metlicama i sl.)
- Glavna obilježavajuća svojstva monokotiledona su
- Klica (sjemenka) je sa jednim klicinim listom (kotiledonom).
- Klicin korjenčić brzo ugiba, pa ne izrasta u glavni korijen, već ga, u drugom dijelu stabljike, zamjenjuju sekundarni korijeni.
- Razbacani zatvoreni provodni sudovi u stabljici, sastavljeni su od unutrašnjeg ksilema i vanjskog floema.
- U stabljici nema kambijskoga prstena, zbog čega izostaje sekundarni rast u debljinu, a kora, drvo i srčika disu jasno odvojeni (kao u dikotiledona).
- Listovi su obično poredani naizmjenično, najčešće dvoredni ili troredni, rijetko nasuprotni ili u pršljenu. Obično su sjedeći, rjeđe na peteljkama, pretežno su jednostavni, linearni ili jajoliki.
- Pazušni (bočni, aksilarni) pupovi imaju samo jedan predlistić s leđne strane.
- Raspored lisne "nervature" (provodnih sudova) je linearnan i obično paralelan; rijetke su vrste sa mrežastom nervaturom.
- Građa cvijeta je na osnovu broja 3 ili njegovih linearnih umnožaka (3, 6, 9,...).
- Svi dijelovi tipskog cvijeta nalaze se su u pet pršljenova (pentaciklični), po tri člana u pršljenu (trimerni), rijetko četiri (tetramerni). Kod primitivnijih grupa (podrazred Alismatidae) pojavljuje se veći broj plodnih listova koji su raspoređenih spiralno, dok su u evolucijski viših skupina pojedini dijelovi cvijeta reducirani.
- ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)